 Napokon je i to doèekano: ©vedski parlament je 10. novembra usvojio novi privremeni Zakon o azilantima, koji æe va¾iti od 15. novembra 2005. do 31. marta 2006. godine. Zakon je u Parlamentu usvojen sa 150 glasova "za", 39"protiv" Va¾no je odmah znati: na odluke donesene po osnovu privremenog zakona o azilantima ne mogu se ulagati ¾albe, a on obuhvata dvije grupe: osobe koje su dobile odluke o protjerivanju koju nije bilo moguæe ispuniti po osnovu lo¹eg stanja u zemljama iz kojih su osobe do¹le, te porodice s djecom koje su se krile u ©vedskoj nakon dobijanja odluke o izgonu.deratri nisu dali podr¹ku) i 79 uzdr¾anih.
Zavod za migracije (Migrationsverket) mo¾e odobriti boravi¹nu dozvolu (uppehållstillsånd) ako odreðena osoba treba za¹titu ili ako postoje praktiène ili medicinske prepreke za izgon ili ako se procijeni da je to "humanitarno stanje", koje je va¾no i neodlo¾ivo ("humanitärt angeläget") da osoba mo¾e ostati. Zbog grubljeg kriminala neæe se davati boravi¹na dozvola. Privremeni zakon o azilantima usvojen je u Parlamentu unatoè brojnim kritikama. Eksperti procjenjuju da ovo mo¾e dovesti do poveæanja broja ilegalnih doseljenika. Ali, ministrica za migracije, Barbro Holmberg, ka¾e: - Velike grupe ¾ivjele su faktièki izvan dru¹tva. Ovim prekidamo tzv. mrtvo stanje stvari i vakuum u dru¹tvu u koji smo zapali. Holmberg nagla¹ava da privremeni zakon nipo¹to ne predstavlja generalnu amnestiju, s obzirom da æe se svaki sluèaj razmatrati individualno. ©ANSA I BOJAZAN: Porodice s djecom koje su se krile mogu od 15. novembra iznova tra¾iti boravi¹nu dozvolu (veæ ih je oko 300 to i uèinilo). Zavod za migracije æe odmah nakon podno¹enja zahtjeva za veæinu predmeta donijeti odluke. Te prve odluke biæe vjerovatno uzor kako æe se rje¹avati i naredni predmeti. Bude li ponovo "negativa", na odreðen naèin raste i rizik da æe veæina onda opet poku¹ati ostati u ©vedskoj ilegalno, mi¹ljenje je meðunarodnog eksperta za migracije. - Za kratak period smanjiæe se broj nezakonitih migranata, meðutim signal koji se ¹alje onima koji æe u buduænosti dobiti negativne odluke je jasan, ka¾e Michael Jandl, analitièki ¹ef pri Internacionalnom centru za migracije (ICPMD) u Beèu, koji suraðuje sa europskim vladama i organizacijama na jedinstvenoj i konsekventnoj migracionoj politici. - Za kratak period smanjiæe se broj nezakonitih migranata, meðutim signal koji se ¹alje onima koji æe u buduænosti dobiti negativne odluke je jasan, ka¾e Michael Jandl, analitièki ¹ef pri Internacionalnom centru za migracije (ICPMD) u Beèu, koji suraðuje sa europskim vladama i organizacijama na jedinstvenoj i konsekventnoj migracionoj politici. Prema Jandlu rizik je veliki ako migranti tumaèe odluku da se mo¾e oèekivati jo¹ vi¹e "amnestija", ¹to dugoroèno mo¾e znaèiti da æe jo¹ vi¹e azilanati ¾ivjeti izvan zakonske za¹tite. TRI I PO SLUÈAJA PO REFERENTU: Prijedlog novog zakona nije pro¹ao lako i kad se saberu moderati koji su glasali protiv (39) i ostali iz graðanskih partija koji su se uzdr¾ali od glasanja (79), onda ispada da 110 delegata nije dalo podr¹ku (150 je podr¾alo). Diskusije nisu bile ni malo nje¾ne i opozicija je najvi¹e tra¾ila da se obrazlo¾i pojam "humanitarno stanje". Kritike su se odnosile na to da æe se boravi¹na dozvola dati svima koji nisu poèinili te¾e prekr¹aje ¹to je predlagaè opovrgavao. Na to se i¹lo i poreðenjima sa situacijom u Parizu, a poruka je bila da ako se obezbijedi dozvola boravka da nju mora pratiti i program zapo¹ljavanja. Narodna partija je tra¾ila i "akutni krizni program za integraciju", smatrajuæi to pitanje jako znaèajnim. Na to se i¹lo i poreðenjima sa situacijom u Parizu, a poruka je bila da ako se obezbijedi dozvola boravka da nju mora pratiti i program zapo¹ljavanja. Narodna partija je tra¾ila i "akutni krizni program za integraciju", smatrajuæi to pitanje jako znaèajnim. Napadana je i ©vedska crkva, jer je prema nekima, ¹titeæi izbjeglice, i sama kr¹ila zakone. Branioci zakona su kazali da æe kao pomoæ tra¾iti i sredstva od EU fonda za migrante. S obzirom da se radi o hiljadama sluèajeva, procjena je Zavoda za migracije da æe svaki referent dnevno morati rje¹avati u prosjeku tri i po sluèaja (ranija praksa i po nekoliko mjeseci), ¹to je jako naporno i izvan domena dosada¹nje prakse, a ¹to su delegati graðanskih partija opet jako kritikovali. NOVI IZAZOVI: Bilo kako bilo izbjeglice u ©vedskoj od 15. novembra pa sve do 31. marta naredne godine imaju ¹ansu da se njihov predmet ponovo razmatra. Potrebno je da se sve porodice koje su se krile i oni koji su dobili odluku o izgonu obavezno jave Zavodu za migracije sa novim zahtjevom. Prilikom procjene svakog sluèaja vodiæe se briga o tome koliko se provelo vremena u ©vedskoj, djeèijoj situaciji, humanitarnom stanju i preprekama za povratak. Èinjenica je da danas jo¹ uvijek ne postoje jasna pravila tumaèenja navedenih kriterija. Nije sigurno ni koliko mnogo je onih koji su se skrivali u ©vedskoj. Osobe koje se prijave za novu provjeru moraju dokazati svoj identitet. Nema nikakve opasnosti zbog prijavljivanja. Kod svakog sluèaja gledaæe se je li osoba poèinila kriminal prilikom boravka u ©vedskoj i da li je ranije osumnjièena za ratne zloèine. Sve ukazuje na to da æe to biti ne¹to bla¾i kriteriji prilikom provjere i odobravanja novog azila, dakle sve miri¹e na to da æe mnogi sluèajevi lièiti na amnestiju. Meðutim, ostaje da se u praksi to i potvrdi. U svakom sluèaju, ©vedska je pred novim izazovom: mora definisati jasnije svoju novu azilantsku politiku! Komentari su dozvoljeni samo registrovanim korisnicima.
Budite ljubazni pa se prijavite (Logirajte) ili ako niste registrovani, molimo da to uradite. |
15°C 
