SARAJEVO - Na podruèju Bosne i Hercegovine postoji 21 lokacija koja je za vrijeme NATO udara 1995. godine bombardirana streljivom s osiroma¹enim uranom, navodi u svome konaènom izvje¹æu parlamentarno istra¾no povjerenstvo, koje je proteklih nekoliko mjeseci poku¹alo utvrditi koliki je stupanj zraèenja od ostataka streljiva i kolika opasnost prijeti zdravlju stanovni¹tva BiH.
Izvje¹æe bi se trebalo naæi na dnevnom redu prve sjednice Zastupnièkog doma Parlamenta BiH sljedeæe godine, a po onome ¹to se navodi u tome dokumentu, zastupnici æe oèito imati o èemu raspravljati. Povjerenstvo u svome izvje¹æu navodi da je jo¹ nepoznata toèna lokacija ¹est mjesta na koja je ispaljeno streljivo s osiroma¹enim uranom. Kako pi¹e Veèernji list u pitanju su lokacije oko Sarajeva, na kojima su tijekom NATO udara bile rasporeðene srpske oklopne snage i kljuèna vojna postrojenja. Predstavnici NATO-a povjerenstvu su potvrdili postojanje 15 lokacija, a za pet njih su dostavili i odgovarajuæu dokumentaciju. Meðutim, kada je u pitanju preostalih ¹est lokacija, NATO nije mogao iznijeti nikakve informacije. Da te lokacije ipak postoje naveo je u svome slu¾benom izvje¹æu istra¾ni tim Ujedinjenih naroda, koji je svojedobno takoðer obilazio podruèja za koja se vjerovalo da kriju ostatke opasnog streljiva. Na temelju podataka koji su im bili dostupni, èlanovi istra¾nog parlamentarnog povjerenstva utvrdili su da je od 15 registriranih lokacija kontaminiranost uranom evidentirana na podruèju opæine Had¾iæi, te oko vojarne i vojnog skladi¹ta u blizini Han-Pijeska. Na podruèju Had¾iæa, gdje je palo i najvi¹e NATO-vih bombi, prisutnost urana zabilje¾ena je na èak 300 razlièitih mikrolokacija. Na ostalim podruèjima koja su bila metom bombardiranja, a to su Pale, Lukavica i Vogo¹æa, nije utvrðeno prisustvo, pa time ni zraèenje osiroma¹enog urana. To izvje¹æe ipak ne daje sve odgovore koje oèekuju bh graðani, a posebno one o stvarnoj opasnosti koja prijeti zdravlju stanovni¹tva na spomenutim podruèjima. Nekoliko zastupnika u dr¾avnom Parlamentu potvrdilo je za Veèernji list da æe tijekom rasprave inzistirati na tvrdnjama domaæih i inozemnih lijeènika, koji su javno ustvrdili da postoji izravna veza izmeðu osiroma¹enog urana i poveæanog broja oboljelih od kancerogenih bolesti meðu stanovni¹tvom koje je ¾ivjelo ili jo¹ ¾ivi na podruèju Had¾iæa. Posebno velik broj oboljelih registriran je meðu srpskim stanovni¹tvom Had¾iæa, koje je nakon NATO udara i integracije te opæine u sastav Federacije BiH izbjeglo u Bratunac. Takoðer postoji i izvje¹æe Instituta za generièko istra¾ivanje i biotehnologiju, u kojem se navodi da postoji moguænost povezivanja poveæanog broja kancerogenih bolesti sa zraèenjem osiroma¹enog urana. To je pitanje i u Italiji zaokupilo pozornost javnosti, vojske, pa èak i pravosuða, jer je registriran znaèajan broj tumora kod talijanskih vojnika koji su sudjelovali u mirovnoj misiji u BiH, a bili su rasporeðeni u blizini podruèja na kojima je pronaðeno streljivo s osiroma¹enim uranom. Komentari su dozvoljeni samo registrovanim korisnicima. Budite ljubazni pa se prijavite (Logirajte) ili ako niste registrovani, molimo da to uradite. |