.jpg "Image") U povodu 1. marta – Dana nezavisnosti BiH u Predsjedni¹tvu BiH veèeras je organiziran sveèani prijem ."Prije 14 godina graðani Bosne i Hercegovine su se, na referendumu odr¾anom 29. februara i 1. marta 1992. godine, izjasnili za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr¾avu ravnopravnih naroda i graðana - Muslimana (Bo¹njaka), Srba, Hrvata i svih drugih naroda koji u njoj ¾ive", kazao je u svom obraæanju gostima predsjedavajuæi Predsjedni¹tva BiH Sulejman Tihiæ.
"Ova odluka je posljedica historijskih i drugih okolnosti vezanih za raspad biv¹e SFRJ. Do tada su Slovenija i Hrvatska veæ donijele odluke o nezavisnosti. Na temelju preporuke Meðunarodne arbitra¾ne komisije za SFRJ, koja je potvrdila pravo graðana njenih biv¹ih republika na samoopredjeljenje, nezavisnost i nepovredivost granica, to je uèinila i Bosna i Hercegovina", dodao je Tihiæ. On je podsjetio da je "kao rezultat velikodr¾avnih ambicija i dogovora o prisvajanju i podjeli Bosne i Hercegovine, uslijedila otvorena agresija na na¹u zemlju, èiji su brojni elementi bili prisutni i prije referenduma. "Ubijeno je oko 150 hiljada ljudi, stotine hiljada povrijeðenih, desetine hiljada zlostavljanih ¾ena; torture logora pro¹lo je nekoliko stotina hiljada, a prognano i raseljeno oko 2 miliona bh. graðana, poru¹ene su stotine hiljada kuæa i stambenih jedinica, uni¹tena infrastruktura, privreda, itd", kazao je Tihiæ. On je naglasio da se tokom cijele svoje povjesti, Bosna nikada nije dijelila, niti je mijenjala ime. Nikada nije bila u sastavu susjednih dr¾ava. Sada¹nje granice utvrðene su jo¹ u 17. stoljeæu i do danas se nisu mijenjale. Prema tome, Bosna je nedvojbeno tekovina vi¹estoljetne povijesti i nije nastala nagodbom niti unutarnjih, ni vanjskih faktora. "Kontinuitet dr¾avnosti na¹e zemlje nikada nije u potpunosti prekinut i traje od 10. stoljeæa - od Srednjeg vijeka i Kulina bana, posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Toma¹eviæa do danas. Bosna je, uglavnom, u istim granicama predstavljala posebnu politièko-teritorijalnu cjelinu i zadr¾avala visok stupanj autonomnosti kako u vrijeme Osmanskoga Carstva i Austro-Ugarske Monarhije, tako i Kraljevine i Socijalistièke Jugoslavije. Dokumentima i odlukama Zemaljskog antifa¹istièkog vijeæa narodnog osloboðenja BiH potvrðen je historijsko-politièki kontinuitet BiH, nagla¹avajuæi da ona nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, veæ i srpska, i hrvatska i muslimanska. Na tim temeljima progla¹ena je nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine. Tokom agresije 1992.-1995., bh. patrioti suprotstavili su se poku¹ajima ostvarivanja velikodr¾avnih nacionalistièkih projekata i odbranili dr¾avnost na¹e zemlje", istakao je Tihiæ. Istina, dodao je on, Bosna i Hercegovina jo¹ uvijek nije onakva kakvu su ¾eljeli i za kakvu su glasali bh. graðani i za koju su ¾ivote i zdravlje dali njeni najbolji sinovi. "Ali, Bosna i Hercegovina jeste na dobrom putu. Danas je neupitna kao dr¾ava. Nema vi¹e ozbiljnih politièkih snaga kako unutar, tako ni izvan BiH, koje dovode u pitanje njen teritorijalni integritet i suverenitet. Ide se naprijed. Postali smo èlanica Vijeæa Evrope, a vjerujem da æemo krajem ove godine zakljuèiti Sporazum o Stabilizaciji i pridru¾ivanju sa Evropskom unijom, te postati èlanica Partnerstva za mir. Oèekujemo da 2008. godine na¹a zemlja bude pozvana da pristupi NATO-u. Provodimo sveobuhvatne reforme u raznim oblastima administrativnog, poreskog, obrazovnog, sigurnosnog i odbrambenog sistema. Oèekujemo da ovih dana bude postignut politièki sporazum o izmjenama Ustava i to prvenstveno kao rezultat dogovora domaæih politièkih snaga. Premda jo¹ uvijek nismo zadovoljni, ekonomski pokazatelji bilje¾e trend stalnog rasta. Znam da to nije dovoljno i da treba vi¹e. Ova godina pru¾a velike ¹nase i moguænosti", kazao je Tihiæ. Takoðer je va¾no raditi na izgradnji povjerenja. Za povjerenje meðu ljudima i narodima neophodna je istina i pravda. Samo na temeljima istine i pravde mo¾emo graditi bolju buduænost i odnose medu narodima i dr¾avama. Unatoè svim problemima, uvjeren sam da su snage mr¾nje i podjela pora¾ene, te da na¹i narodi i graðani Bosnu i Hercegovunu sve vi¹e osjeæaju kao svoju jedinu domovinu, kazao je predsjedavajuæi Predsjedni¹tva BiH Sulejman Tihiæ. Sveèanom prijemu u zgradi Predsjedni¹tva BiH veèeras su prisustvovali, izmeðu ostalih, predsjedavajuæi Vijeæa ministara BiH Adnan Terziæ, premijer FBiH Ahmet Had¾ipa¹iæ, predstavnici zakonodavne i izvr¹ne vlasti FBiH, Kantona i Grada Sarajevo, te predstavnici diplomatskog kora u BiH. Komentari su dozvoljeni samo registrovanim korisnicima.
Budite ljubazni pa se prijavite (Logirajte) ili ako niste registrovani, molimo da to uradite. |
15°C 
