|
Ulazak u EU i dalje zavisi od volje entiteta |
|
|
|
Ponedjeljak, 17 April 2006 |
 Haris Silajd¾iæ o predlo¾enim ustavnim promjenama.BiH veæ ima nadle¾nosti koje joj se sada, navodno, daju * Entitetsko glasanje sve relativizira * Loše rješenje mijenja se opcijama koje stvaraju teren za veæe nejasnoæe.Sve nadle¾nosti na nivou dr¾ave relativizirane su èinjenicom da ostaje entitetsko glasanje te da je moguæa njihova potpuna blokada, upozorava Haris Silajd¾iæ, osnivaè Stranke za BiH i jedan od lidera Patriotskog bloka.
Predlo¾ene ustavne promjene, koje naziva takozvanim, prema Silajd¾iæevom mišljenju, vrše zamjenu terminologije bez bilo kakvih suštinskih korekcija. U razgovoru za "Dnevni avaz" pojašnjava da se jedno loše rješenje u postojeæem Ustavu mijenja opcijama koje stvaraju teren za veæe nejasnoæe i blokade. Konkretna rješenja - Predlo¾ene ustavne promjene predstavljaju opasnost za dr¾avne interese i njihov ishod u konaènici jeste osiguranje da nikakva konkretna rješenja ne mogu biti postignuta u iduæim fazama ukoliko do tih faza ikada doðe. Suština je da njima bh. institucije, odnosno dr¾ava, ne dobivaju, kako se to stalno pokušava prikazati, nijednu novu nadle¾nost. Radi se o neèemu što je veæ u postojeæem Ustavu BiH bila nadle¾nost dr¾ave - istièe Silajd¾iæ.
Kada se predlo¾ene odredbe detaljnije sagledaju, jasno je, ka¾e on, da nadle¾nosti institucija BiH ostaju iste.
- Recimo, odbrana i sigurnost su, po va¾eæem Ustavu, veæ u nadle¾nosti institucija BiH, jer svaki èlan Predsjedništva BiH vrši funkciju cilvilnog zapovjednika oru¾anih snaga. Ako takav zapovjednik veæ nema nadle¾nosti nad odbranom i sigurnošÃ¦u, ko ima - pita Silajd¾iæ.
Treæa, kako ka¾e, "navodna nadle¾nost" dr¾ave jesu Sud i Tu¾ilaštvo BiH.
- To, meðutim, veæ postoji u dejtonskom Ustavu, koji bh. institucijama daje nadle¾nost po pitanjima "suzbijanja meðunarodnog i meðuentitetskog kriminala". Navodno, nova nadle¾nost je i pitanje meðunarodnog transporta iako je to bilo i do sada - navodi Silajd¾iæ.
Kada se govori o nadle¾nostima za evropske integracije, predlo¾eni amandmani, napominje naš sagovornik, samo preciziraju da je BiH "odgovorna" za ispunjavanje uvjeta za evropske integracije te da "osigurava" sve neophodnosti na tom putu. Mijenjanje principa - Meðutim, ni u jednom svom dijelu ti amandmani ne daju BiH i njenim institucijama nadle¾nosti nad tim pitanjima. Naprotiv. Predlo¾eni amandmani preciziraju da BiH mora tra¾iti saglasnost entiteta za svaku nadle¾nost neophodnu na putu ka EU koja joj nije izrièito povjerena u Ustavu. Dakle, BiH nastavlja u potpunosti na isti naèin zavisiti od volje entiteta pri ispunjavanju svih zahtjeva EU - istièe Silajd¾iæ.
Njegova ocjena je da je sporan i dio "ostale nadle¾nosti koje se ureðuju zakonom".
- Taj èlan potpuno je nepotreban jer se ne mijenja princip da sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim ustavom izrièito povjerena institucijama BiHpripadaju entitetima. Jasno je, dakle, da bh. institucije ne dobivaju nijednu novu nadle¾nost, a to je potvrdila i Venecijanska komisija - podsjeæa Silajd¾iæ. Šta znaèe evropski standardi - Na èlan kojim je zadr¾ano pravo entiteta da "uspostavljaju posebne odnose sa susjednim dr¾avama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH" dodato je "u skladu s evropskim standardima". Ovaj dodatak nema nikakvo praktièno znaèenje jer evropski standardi koji se tièu ovog pitanja ne postoje, što je potvrdila i Venecijanska komisija -navodi Silajd¾iæ. Komentari su dozvoljeni samo registrovanim korisnicima.
Budite ljubazni pa se prijavite (Logirajte) ili ako niste registrovani, molimo da to uradite. |
|
Zadnji put obnovljeno ( Ponedjeljak, 17 April 2006 )
|
15°C 
