Sudsko vijeæe Tribunala pozvalo je krajem marta holandske vlasti da do 9. aprila obavijeste taj sud o napretku u vezi sa skidanjem oznake "NATO povjerljivo" s preostalog dokumenta kojeg je tra¾io Karad¾iæ.
Vlada Holandije je obavijestila Sudsko vijeæe da je 9. aprila odobrila skidanje oznake povjerljivosti s tog dokumenta i da æe ga dostaviti Karad¾iæu najdalje do 16. aprila.
Holandija je ranije proslijedila Tribunalu sav tra¾eni materijal, osim pomenutog dokumenta.
Ahmet Zuliæ svjedoèio da su nesrbi pritvarani, prebijani i ubijani u Sanskom Mostu
Prvi svjedok optu¾be Ahmet Zuliæ opisao je danas na suðenju Radovanu Karad¾iæu pred Haškim tribunalom (ICTY) da su srpske vlasti u Sanskom Mostu u ljeto 1992. pritvarale, prebijale, protjerivale i ubijale lokalne Bošnjake i Hrvate.
Radovan Karad¾iæ, tadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), optu¾en je za genocid i zloèine protiv èovjeènosti nad Bošnjacima i Hrvatima, kao i za uzimanje meðunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Zuliæ je posvjedoèio da su srpske vlasti i policija, uz pomoæ JNA, u aprilu 1992. zapoèele preuzimanje kontrole nad gradom, oduzimanjem oru¾ja od nesrba i ogranièavanjem njihovog kretanja, a da su u maju artiljerijom napadale bošnjaèka naselja u Sanskom Mostu i okolna naselja.
Svjedok je izjavio da je, krajem maja 1992, njegov tast ¾iv izgorio u jednoj kuæi u naselju Mahala, koje je bilo napadnuto granatama.
Mještani Mahale zatim su napustili naselje i otišli u Veliku Kladušu.
Zuliæ je izjavio da je bio uhapšen 18. juna 1992. i, zajedno sa još tridesetak Bošnjaka, pritvoren u lokalnoj fabrici betona, pod neljudskim uslovima u jednoj gara¾i.
Pritvorenici su, po njegovim rijeèima, redovno prebijani i ispitivani.
Svjedok je isprièao i da je bio oèevidac kada su pripadnici srpskih snaga 22. juna 1992. natjerali oko 20 pritvorenih da "iskopaju sopstvene grobove", poslije èega su ih pobili no¾evima i hicima.
Po rijeèima Zuliæa, njega je spasao Nedeljko Rašuo, predsjednik opštinskog kriznog štaba, koji je bio na mjestu ubistva, a pre¾ivjela su još dvojica pritvorenika.
Preostali pritvorenici, meðu kojima je bio i svjedok, prebaèeni su 7. jula 1992. u logor Manjaèa, ali je tokom puta usljed velike vruæine ¾eði nekoliko njih umrlo.
Zuliæ je rekao da je u novembru 1992, u okviru razmjene zarobljenika, prebaèen u Karlovac u Hrvatskoj. Kako je posvjedoèio, njegova supruga je Sanski Most napustila u decembru te godine, ali je prethodno morala da potpiše izjavu kojom se odrekla sve imovine u korist srpskih vlasti.
U nastavku suðenja, Zuliæa æe unakrsno ispitivati optu¾eni Karad¾iæ, koji se brani sam.
On je zatra¾io da svjedoka unakrsno ispituje èetiri sata.
Predsjedavajuæi sudija O Gon Kvon (O-gon Kwon) ocijenio je da taj zahtjev "nije realan", ali je naznaèio da pretresno vijeæe za sada neæe ogranièavati vrijeme za ispitivanje optu¾enom